WWW.LORDANZAFRANOVIC.COM

Dokumentarna TV serija TITO Posljednji svjedoci testamenta


Općenito o seriji


Dokumentarna serija "Tito - posljednji svjedoci testamenta" redatelja Lordana Zafranovića je intimna priča posljednjih svjedoka Titovog testamenta o njihovom i Titovom životu, u 13 epizoda, svaka u trajanju po 56 minuta.

Serija je rađena intimistički, bazira se na ekskluzivnim pričama iz Titovog osobnog, političkog i državničkog života. Nema pretenziju da daje političku evaluaciju Tita ili povijesnih zbivanja u 20. stoljeću. Uz poznate povijesne događaje vezane za Tita, ona ima namjeru da Tita pokaže kao jednog ''običnog neobičnog čovjeka'', bez cenzure i bez ideološkog opredjeljenja.

U seriji se također ne zaobilaze izazovi vremena u kojem je Tito živio i njegovi odgovori na njih, upravo takvi kakvi su bili. U prvom planu ovog dokumentarnog serijala je Tito kao čovjek od ''krvi i mesa'', manje kao nesporni velikan i karizmatična svjetska ličnost 20.stoljeća.

Posljednji svjedoci Titove epohe i Titovog testamenta - najbliži članovi obitelji, žene, prijatelji i suradnici, ali i politički protivnici, ispričali su svoje priče iskreno i otvoreno, s vremenskom distancom, bez vela tajni, ideologije i mita, posredno – izgovarali su vlastite sudbine, a posebno doživljaje, događaje i iskustva iz života i rada s Titom. Oživljena sjećanja bude vrlo različite emocije iz njihovog i Titovog burnog privatnog i profesionalnog života. Otkrivaju se i neki novi, zanimljivi detalji s pozornice Titovog života u turbulentnom vremenu 20. stoljeća, čije su svjetske i domaće povijesne okolnosti nesumnjivo pridonijele formiranju originalne, osebujne i ponekad kontraverzne Titove ličnosti, ali i na koje je okolnosti on povratno izvršio snažan i vrlo često presudan utjecaj.

Povijesna je činjenica da je Tito jedini državnik i vojskovođa 20.stoljeća koji je pobijedio dva najzloglasnija svjetska totalitarna režima, naci-fašizam i staljinizam, a nakon toga osnovao treći svijet – pokret nesvrstanih. Serija posebno ukazuje na ulogu Tita u nekim važnim, povijesno uvjetovanim događajima u Hrvatskoj: Bleiburg, Goli otok, Hrvatsko proljeće...

Iako pripadaju prošlosti, Josip Broz Tito i 20. stoljeće neosporno i danas idu zajedno i, ne bez razloga, još uvijek izazivaju znakovit interes domaće, ali i najšire svjetske javnosti.



Filmska ekipa


producent i redatelj

Lordan Zafranović

povijesni tekst

Ivo Goldstein

scenarij

Mirjana Šuvar

Lordan Zafranović

ideja

Ninoslav Pavić

koncept i sinopsis

Lordan Zafranović

suradnici na scenariju

Alfred Kolombo

Ivo Goldstein

voditelji razgovora sa svjedocima

Mirjana Šuvar

Lordan Zafranović

Alfred Kolombo

agent redatelja i producenta i izvršni producent

Olujka Jasprica

glazba

Alfi Kabiljo

Ilan Kabiljo

montažer

Alfred Kolombo

asistentica redatelja HTV

Antonina Ćuk

proizvodnja

KINO DOKUMENT za HRT 2012.





Sinopsis Tito – Posljednji svjedoci testamenta


1. epizoda PROSLOV

Prva epizoda je priča o Titovom rođenju, njegovoj obitelji, odrastanju, obrazovanju, prvim koracima u veliki svijet, prvim vojničkim iskustvima na ruskoj fronti, prvim velikim ljubavima, prvim važnim prijateljstvima i prvim bitkama na ljevici - do 1937. godine. U ovoj epizodi susrećemo se s najstarijim Titovim suradnicima koje ćemo susretati kroz svih 13 epizoda - nazivamo ih svjedocima Titovog testamenta. Prvi put u seriji progovara i važan svjedok epohe - Herta Hass, Titova druga supruga, koja u ovoj epizodi priča o svojoj i Titovoj velikoj ljubavi, od prvog slučajnog susreta u Parizu do zajedničkog intimnog života i ilegalnog rada na strani ljevice u predratnom Zagrebu. Iako u to vrijeme Tito živi i djeluje između Beča, Pariza, Moskve i Praga, centar njegovog djelovanja bio je tadašnji Zagreb.

2. epizoda ILEGALA

Druga epizoda govori o Titovom intrigantnom ljubavnom, političkom i kulturnom životu u vremenu od 1936 do 1940 godine. To je vrijeme ilegalnog djelovanja komunističke partije, a Tito je u svakom pogledu bio veliki majstor i ''profesor'' ilegale. Imao je nevjerojatan instinkt za opasnost i bio izuzetno vješt u izbjegavanju opasnosti i iznalaženju novih metoda ilegalnog djelovanja i zaštite. Iz izjava svjedoka saznajemo da se nakon izlaska iz zatvora, u vrijeme najveće konspiracije, pored organiziranja partijskog rada i rada na pripremi za predstojeći oslobodilački rat, Tito svakodnevno sastajao i družio s vrhunskim hrvatskim umjetnicima i intelektualcima u salonu dr Šilovića u Masarykovoj ulici i dapače, bio im je svima nesporni autoritet. Kao redovni član salona uživao je i zaštitu hrvatskog bana Šilovića.

3. epizoda PRASKOZORJE

U trećoj epizodi svjedoci Titovog testamenta govore o vremenu Titovog ilegalnog djelovanja tokom 1940. i 1941. godine. To je vrijeme kad se u Zagrebu u strogoj ilegali održava 5.zemaljska konferencija, vrijeme vojnog udara u kraljevini Jugoslaviji, brojnih demonstracija, proglašenja NDH i jačanja ustaškog terora, jačanja pokreta otpora komunista i intelektualaca, organiziranja i snažnog jačanja partije pod vodstvom Josipa Broza, do konačnog javnog proglasa i poziva naroda jugoslavije na oružani ustanak. U to vrijeme Tito i Herta Hass kao par žive zajedno u svojoj kući u blizini Zagreba, u svibnju 1941. rađa im se sin Mišo Aleksandar, istovremeno kad Tito odlazi iz Zagreba u Beograd, jer počinje oružani ustanak.

4. epizoda USTANAK

U četvrtoj epizodi susrećemo Tita u ratnim situacijama nakon proglašenja ustanka 1941. do početka 1942. godine. Pratimo bezumnu akciju oslobađanja zatvorenika iz zatvora Kerestinec, slučaj Kopinić, odnosno Titovo osamostaljivanje od bezuvjetnog posluha Kominterni. Nastupa vrijeme gladi i velike neimaštine, koje prati jačanje ugleda i snage partizanskog pokreta. u okupiranoj državi se stvara prvi slobodni teritorij Užičke republike, ali se događaju pogreške i promašaji u organiziranju partizanske borbe. Tito vodi neuspjele pregovore s četničkim vođom Dražom Mihajlovićem o zajedničkom suprotstavljanju okupatoru. Koncem siječnja 1942. Tito ostvaruje drugu veliku vojnu pobjedu – bio je to legendarni Igmanski marš, koji je istovremeno bio ogromno ljudsko stradanje.

5. epizoda PATNJA I NADA

U petoj epizodi svjedoci testamenta govore o vremenu velikih ljudskih patnji i dramatičnih ratnih sudbina u koncentracionim logorima smrti, u ustaškim zatvorima, na ratištima. Govori se o strahovitim stradanjima žena omladinki u zatvorima, o pogibijama dragih prijatelja, o provođenju smrtnih kazni u partizanskim redovima radi stvaranja i očuvanja ugleda partizanskog pokreta. Potresna su stradanja djece, od teškog djetinjstva Titovog drugog sina, dječaka Miše Broza koji ostaje sam, bez roditelja; do priča majki koje su čudom spašavale ali i same zakapale svoju mrtvu djecu; do sudbine kozaračke djece. Prati se organizacija partizanskog pokreta u Sloveniji, do poznate bitke na Kozari, Bihaćke Republike, II zasjedanja AVNOJ-a. Na ratnom putu Tita prati lijepa sekretarica Davorijanka, koja zbog njega napušta svog predratnog mladića Jovu Kapičića, Titovog suborca i prijatelja. Formira se partizanska glumačka četa, saznaje se više o ratnom putu poznatog glumca Bobija Marottija, ali i političara Hebranga, književnika Nazora i Gorana Kovačića i drugih.

6. epizoda BORBA

U šestoj epizodi govori se o dramatičnoj ratnoj 1943 godini kroz osobne drame i stradanja svjedoka Titovog testamenta; o suočavanju sa smrti i pokušaju samoubojstva Titove supruge Herte Hass u ženskom zatvoru, o njenoj razmjeni s visokim njemačkim oficirom koju je Titov suborac Vlado Velebit proveo po Titovom nalogu. Tito je sve poduzeo da bi spasio svoju suprugu iz zatvora. Govori se o hapšenju brata i sestre Novosel, komunista iz bogate zagrebačke obitelji i njihovoj dramatičnoj sudbini i smrti Ozrena Novosel u najzloglasnijem jasenovačkom zatvoru; o užasima logora Jasenovac, bici na Neretvi, na Sutjesci, o velikom književniku Vladimiru Nazoru i nježnoj brizi velikog umjetnika, muzičara Oskara Danona za Vladimira Nazora, o veličanstvenom koncertu Vojnog orkestra u Otočcu.

7. epizoda STVARANJE

U sedmoj epizodi u svojim intimnim pričama svjedoci Titovog testamenta govore o II zasjedanju AVNOJ-a u Jajcu, kao početku stvaranja nove države Jugoslavije. Za vrijeme II zasjedanja AVNOJ-a u bombardiranju aviona tragično pogiba veliki revolucionar Ivo Lola Ribar, rastaju se Tito i Herta Hass, a u okviru partizanskog kulturnog života odvija se čuvena predstava balerine Mire Sanjine. Saznajemo o strastvenoj ''šekspirovskoj'' ljubavi između Tita i Davorijanke Zdenke Paunović, o legendarnom Desantu na Drvar 1944 godine na dan Titovog rođendana, o dramatičnom izvlačenju Tita i Vrhovnog štaba s Drvara preko Italije (Bari) na Vis. U kolovozu 1944 prvi put se susreću u Italiji u Napulju Tito i Churchill. Tom prilikom Tito i njegova delegacija posjećuju Vatikan.

8. epizoda POBJEDA I ODMAZDA

U osmoj epizodi svjedoci govore o događajima iz 1944 i 1945 godine. Tito tajno putuje u Moskvu, sa Staljinom dogovara završne ratne operacije. Muzičar borac Oskar Danon piše himnu ''Hej Slaveni'' za takmičenje savezničkih armija u vaterpolu i plivanju gdje zapaženo nastupaju i Titovi partizani. Slijede bitke za oslobođenje Beograda, Trsta, Sarajeva, Ljubljane, Zagreba i cijele Jugoslavije. Nakon kapitulacije Njemačke u cijeloj Europi nastupa vrijeme odmazde i likvidacija poražene strane, najčešće bez suda. Poražene njemačke, ustaške, domobranske i četničke snage ali i brojni civili se povlače s prostora Jugoslavije radi predaje Britancima, ali ih oni vraćaju partizanima. Slijedi anarhična, dramatična situacija na putu od Bleiburga do Vojvodine u kojoj stradavaju mnogi vojnici poraženih vojske, ratni gubitnici, ali i mnogi nevini civili. Mišo Broz se konačno susreće sa svojim roditeljima, majkom Hertom Hass i ocem Titom.

9. epizoda OSVAJANJE

U devetoj epizodi svjedoci Titovog testamenta govore o vrlo teškim poslijeratnim godinama i složenoj političkoj i ekonomskoj situaciji. U oslobođenoj zemlji događaju se političke likvidacije, odmazde i revanšizam. Zbog velike suše i negativnih posljedica obaveznog i prisilnog otkupa poljoprivrednih proizvoda stanovništvu prijeti glad. Nova država se suočava s porazom projekta seljačkih radnih zadruga. Iz Istre se iseljavaju Talijani; po brdima se vode akcije hvatanja bandi pobijeđenih vojski; održava se suđenje četničkom vođi Draži Mihajloviću i drugim ratnim zločincima; sudi se katoličkom kardinalu Stepincu i prekidaju se diplomatski odnosi s Vatikanom. Svjedoci testamenta govore o odnosu Tito - Dimitrov i Balkanskoj federaciji; o odnosu Tito - Hebrang i o likvidaciji Hebranga; o Rezoluciji Informbiroa; o Titovom NE Staljinu i o novim strahotama i ljudskim patnjama na Golom otoku gdje stradaju tzv informbiroovci, ali i mnogi nevini.

10. epizoda PROCVAT

U 10 epizodi svjedoci testamenta govore o počecima snažnog i svestranog razvoja Jugoslavije, koja se vidno distancira od sovjetskog modela političkog, društvenog i privrednog razvoja. Govori se o uvođenju samoupravljanja, raspuštanju seljačkih zadruga, provođenju agrarne reforme, početku razvoja atomskog programa, osnivanju zagrebačkog Velesajma, Leksikografskog zavoda; umjetnost dobiva sve širi zamah. Tito pažljivo brine o svojoj užoj i široj obitelji, a 1952 se ženi Jovankom. 1954. Milovan Đilas, Titov najbliži suborac i suradnik silazi s političke scene zbog svojih članaka o potrebi za demokratizacijom društva. 1955 Hruščov se ispričava Titu zbog Informbiroa. Počinju velika Titova putovanja, susret s kraljicom Elizabetom, Churchillom; dolazi do osnivanja pokreta nesvrstanih. 1960 Tito posjećuje Ameriku odnosno Kennedya. Od 1960 jača privredna i društvena liberalizacija. 1964 dolazi do otvaranja jugoslavenskih granica prema zapadu.

11. epizoda 777 SEDMICA

U 11 epizodi svjedoci testamenta govore o pojedinim događajima koji svjedoče najuspješniji period jugoslavenskog društvenog i privrednog razvoja, o 1965. g. kada književnik i moreplovac, komunist i bivši partizan Joža Horvat posjećuje Tita pred svoje putovanje jedrenjakom oko svijeta; o 1966. kada se održava Brionski plenum na kojem dolazi do razlaza Tita s Rankovićem koji je također bio Titov najbliži suborac i suradnik; o 1967 Kada se donosi Deklaracija o položaju hrvatskog jezika. Govori se o ulozi velikog hrvatskog književnika Miroslava Krleže u stvaranju zametka ''hrvatskog proljeća''; o vremenu pokušaja političke smjene generacija. 1968. godine događa se ''praško proljeće''. Tito poručuje De Gauleou svoju namjeru suprotstavljanja Rusima. Saznajemo o ulozi Tita u stvaranju jugoslavenske kinematografije. 1970 Nixon posjećuje Zagreb. Uspostavljaju se odnosi s Katoličkom crkvom; dolazi do prijema Kaptola u Banskim dvorima i do prijema Tita u Vatikanu kod Pape. Javljaju se sve snažniji zahtjevi za reformom federacije.

12. epizoda RAZDOR

U 12 epizodi svjedoci govore o početku sedamdesetih kada dolazi do smjene liberalno i nacionalno orijentiranih kadrova u jugoslavenskim republikama, u Hrvatskoj Savke Dabčević, Mike Tripala i drugih kadrova ''hrvatskog proljeća'', u Sloveniji Kavčića, u Srbiji Latinke Perović, Marka Nikezića i Mirka Tepavca, u Makedoniji Krste Crvenkovskog i drugih. istovremeno svjedoci ukazuju kako na svjetskoj političkoj sceni raste Titov ugled. Ostvaruju se brojne i vrlo značajne državničke posjete. 1974 godine SR Njemačka organizira veličanstveni doček Titu. Kao svjedoci govore disidenti, politički zatvorenici, kažnjenici. Govori se o umjetnosti, o samoupravljanju, o slabljenju autoriteta partije, o kritici jednopartijskog sistema, o konfederalnom ustavu iz 1974. koji afirmira državnost republika, o proglašenju Tita doživotnim predsjednikom, ali i o nizu detalja iz Titovog osobnog i obiteljskog života.

13. epizoda SMRT

U 13 epizodi svjedoci testamenta govore o kraju 70-ih godina, kada Tito na međunarodnom planu u ulozi osnivača i najvećeg autoriteta trećeg svijeta, doživljava velika i nesporna priznanja i počasti. Istovremeno sve više gubi vlast u zemlji i to u korist vojno policijskog establišmenta, koji postepeno izolira Tita od stvarnog utjecaja na političke tokove u zemlji, kao i od članova familije, uključujući odvajanje od supruge Jovanke. Ostarjeli, onemoćali i bolesni Tito je to sve vrlo teško proživljavao. Svjedoci govore kako ga je smrt najbližeg suradnika i prijatelja Edvarda Kardelja podsjetila na brojne suradnike i prijatelje koje je on tokom svog dugogodišnjeg političkog i državničkog djelovanja na različite načine udaljio iz svoje blizine i iz svog života. Zadnji njegov doprinos pokretu nesvrstanih je konferencija na Kubi. Tito je pod kraj života bio izoliran i tužan, umro je usamljen i sam. Na kraju serije najvažniji svjedoci testamenta iznose svoje zaključno viđenje i doživljaj Tita, čiji je posljednji ispraćaj zabilježila povijest 20 stoljeća kao najveličanstveniji ispraćaj jednog državnika ikada.

Napisala:
Olujka Jasprica, producent